Meteo

Meteorologija (vremenoslovlje) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Pripada u skupinu geofizi?kih znanosti. Neke od glavnih pojava koje se proučavaju su količina i vrsta oborina, grmljavinske oluje, tornada, tropski cikloni i tajfuni. Bitan utjecaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja znanosti o prognoziranju vremena.
Vremenska prognoza je predvi?anje vremenskih uvjeta nekog područja. Predivi?anja mogu biti kratkoro?na (za isti dan) ili dugoro?na (za razdoblja od nekoliko mjeseci). Svjetske meteorološke stanice istovremeno svaka tri sata bilježe atmosferske prilike, a sinopti?ke vrijednosti koje dobiju šalju se u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.
Prva vremenska prognoza objavljenja je u britanskim novinama Daily News 1848. godine. Od tada je mjerenje atmosferskih prilika sve naprednije. Metereološke postaje su prisutne svuda. Opremljene su termometrima, higrometrima, anemometrina, menzurama i živinim barometrima. Osim u postajama, podatci se prikupljaju i putem metereoloških balona, metereoloskih aviona, metereoloških satelita i radara.
Postoje i neki prirodni pokazatelji u prognoziranju vremena. Tako zatvorene ljuske ?ešera bora upozoravaju na kišu, mlohava morska alga znači prisutnost vlažnog zraka, a stisnuta i kovr?ava vuna prisutnost suhog zraka.
MeteoMeteorologija (vremenoslovlje) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Pripada u skupinu geofizi?kih znanosti. Neke od glavnih pojava koje se proučavaju su količina i vrsta oborina, grmljavinske oluje, tornada, tropski cikloni i tajfuni. Bitan utjecaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja znanosti o prognoziranju vremena.

Vremenska prognoza je predvi?anje vremenskih uvjeta nekog područja. Predivi?anja mogu biti kratkoro?na (za isti dan) ili dugoro?na (za razdoblja od nekoliko mjeseci). Svjetske meteorološke stanice istovremeno svaka tri sata bilježe atmosferske prilike, a sinopti?ke vrijednosti koje dobiju šalju se u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Prva vremenska prognoza objavljenja je u britanskim novinama Daily News 1848. godine. Od tada je mjerenje atmosferskih prilika sve naprednije. Metereološke postaje su prisutne svuda. Opremljene su termometrima, higrometrima, anemometrina, menzurama i živinim barometrima. Osim u postajama, podatci se prikupljaju i putem metereoloških balona, metereoloskih aviona, metereoloških satelita i radara.

Postoje i neki prirodni pokazatelji u prognoziranju vremena. Tako zatvorene ljuske ?ešera bora upozoravaju na kišu, mlohava morska alga znači prisutnost vlažnog zraka, a stisnuta i kovr?ava vuna prisutnost suhog zraka.

preuzeto sa Wikipedije